HRP20000203A2

HRP20000203A2 - Windmill with rotating sails

Info

Publication number: HRP20000203A2
Application number: HR20000203A
Authority: HR
Inventors: Tihomir Culjak
Original assignee: Tihomir Culjak
Priority date: 2000-04-11
Filing date: 2000-04-11
Publication date: 2001-12-31
Also published as: WO2001077523A1; AU2872201A

Description

Područje na koje se izum odnosi

Ovaj izum odnosi se na novi tip vjetrenjača s vertikalnim rotorom, s tim što umjesto krakova ima jedra promjenjive površine.

Tehnički problem

Postojeće vjetrenjače energiju vjetra pretvaraju u mehaničku energiju zahvaljujući geometriji krakova. Dobivena mehanička energija dalje se pretvara ili u električnu energiju, ili za pokretanje vodenih pumpa. Sve postojeće vjetrenjače, zbog male površine krakova u odnosu na prostor koji zauzimaju, imaju mali koeficijent iskorištenja energije vjetra i potreban je jak vjetar da bi se pokrenule. One imaju veliku snagu kad pušu jaki vjetrovi koji su rijetki, tako da u dužem vremenskom periodu daju malo energije. Slabi vjetrovi od 2 do 6 metara u sekundi imaju malu snagu, ali na mnogim brežuljkastim mjestima, te uz mora., jezera i rijeke pušu gotovo konstantno. Zahvaljujući tome njihova energija u dužem periodu je u prosijeku velika. Postojeće vjetrenjače tako slabe vjetrove vrlo slabo mogu iskoristiti.

Stanje tehnike

Postojeće vjetrenjače dijele se na vjetrenjače s horizontalnim i vjetrenjače s vertikalnim rotorom. I jedne i druge imaju krakove određenog fiksnog geometrijskog profila. Upravo taj profil omogućuje im rad, tj. vrtnju. Mana takvih rješenja je mala površina krakova na koju vjetar djeluje, u odnosu na ukupni prostor koji vjetrenjača zauzima, te posljedično mali koeficijent iskorištenja energije vjetra, što za daljnju posljedicu ima i to da počinju sa radom pri jačim vjetrovima. Najčešće, danas primjenjivane velike trokrake vjetrenjače s horizontalnim rotorom počinju raditi tek pri vjetru od 6 metara u sekundi, dok male vjetrenjače istog tipa ali s većim brojem krakova, koje služe malim farmerima za pumpanje vode, mogu početi s radom pri vjetru od 3 metra u sekundi, ako se dobro održavaju i imaju priključenu pumpu minimalnog kapaciteta. Brzina rotiranja krakova veća je od brzine vjetra, tako da vrhovi krakova, kod velikih vjetrenjača, pri jačem vjetru mogu čak probiti i zvučni zid. Zbog ovog, ovakve brzohodne vjetrenjače stvaraju veliku buku.

Izlaganje suštine izuma

Primarni cilj ove vjetrenjače je da se korištenjem jedara velike površine iskoriste vjetrovi od 2 metra u sekundi i više, bez obzira s koje strane pušu.

Sekundarni cilj je da se poveća koeficijent iskoristivosti energije vjetra pri malim brzinama vjetra.

Daljnji cilj je da se pri jačim vjetrovima automatskim smanjenjem površine jedara vjetrenjača osigurava od havarije.

Dodatni cilj je omogućiti proizvodnju jeftine električne energije na svim osamljenim farmama, vikendicama i sličnim objektima, gdje ne postoji električna mreža, a postoje česti povjetarci.

Prednosti vjetrenjače s rotirajućim jedrima bit će prikazani u opisu koji slijedi.

Vjetrenjača s rotirajućim jedrima ima vertikalni rotor sa tri para krakova- Na krajevima svakog para krakova nalaze se ležišta jednog jedra. Tri para krakova s pripadajućim jedrima postavljeni su u međusobni odnos od 120 stupnjeva. Na vrhu rotora smješten je mehanizam koji u svakom trenutku postavlja jedra u optimalni položaj prema vjetru. Ovaj mehanizam sastoji se od vjetrousmjerivača koji, preko osovine vjetrousmjerivača, upravlja središnjim diferencijalom koji ima prijenosni omjer 1:1. Gornji zupčanik ovog diferencijala fiksiran je za vjetrousmjerivač te on upravlja s ostala tri zupčanika koji su postavljeni pod 90 stupnjeva u odnosu na gornji, a istovremeno je između njih odnos od 120 stupnjeva. Ova tri zupčanika osovinom su fiksirani za bočne zupčanike jedara. Diferencijali jedara imaju prijenosni omjer 1:2. Donji, veći zupčanik diferencijala jedara fiksiran je za osovinu jedra. Zahvaljujući ovom mehanizmu koji se sastoji od vjetrousmjerivača, središnjeg diferencijala, tri diferencijala jedara, tri jedra i pripadajućih osovina, omogućeno je da se jedra mogu u svakom trenutku dovesti u optimalan položaj prema smjeru vjetra. Ako vjetar promjeni smjer za npr. 120 stupnjeva za isti kut će se zakrenuti i vjetrousmjerivač, što će se prenijeti preko diferencijala na jedra, s tim da će se jedra zakrenuti u svom ležištu za 50% manji kut tj. za 60 stupnjeva. Ovo se postiže time što diferencijali jedara imaju prijenosni omjer 1:2 i to je najbitnije za rad vjetrenjače. Prilikom montaže vjetrenjače jedan par krakova se postavi pod kut od 90 stupnjeva u odnosu na vjetrousmjerivač (gledano odozgo). Tada se jedro koje se nalazi na tom kraku postavi okomito na vjetrousmjerivač, te se tada fiksiraju sve osovine i diferencijali koji spajaju to jedro sa vjetrousmjerivačem. Tada se rotor zakrene za 120 stupnjeva, pa se i drugo jedro, koje se nalazi na drugom paru krakova, postavi također okomito na vjetrousmjerivač, nakon čega se fiksiraju i svi elementi koji vežu ovo jedro s vjetrousmjerivačem. Rotor se ponovo zakrene za 120 stupnjeva pa se postupak ponovi i sa trećim jedrom. Nakon ovoga sva tri jedra su postavljena optimalno na vjetar. Jedro koje se nalazi s jedne strane vjetrousmjerivača postavljeno je maksimalnom površinom prema vjetru. Vjetar ga gura što izaziva zakretanje rotora. Zakretanjem rotora i jedro se u svom ležištu zakreće u suprotnom smjeru i to za duplo manji kut. Takvim zakretanjem smanjuje se površina jedra izložena vjetru. Kad se rotor zakrene za 180 stupnjeva jedro je dovedeno na drugu stranu vjetrousmjerivača, ali je sada postavljeno minimalnom površinom prema vjetru. Sva tri jedra na isti način guraju rotor u istom smjeru te izazivaju njegovu stalnu vrtnju. Ako vjetar promijeni smjer vjetrousmjerivač se zakreće za isti kut te se istovremeno sva tri jedra postavljaju u optimalan položaj prema vjetru.

Na dnu rotora nalazi se kotač, reduktor, preko kojeg se energija prenosi na jedan ili više generatora, vodenu pumpu ili neki drugi stroj. Reduktor može biti izrađen kao veliki zupčanik, kotur ili remenica, tako da se energija prenosi zupčastim prijenosom, tarnim prijenosom ili remenima. Reduktor treba biti dovoljno velik tako da se postigne što veći prijenosni omjer (zbog malog broja okretaja), a istovremeno služi i kao zamašnjak. Reduktor je postavljen na 6 ili više nosača. Na vrhu nosača nalaze se noseći ležaji koji nose reduktor Pod kutem od 90 stupnjeva na noseći ležaj nalaze se bočni unutrašnji i vanjski ležaji koji onemogućuju reduktoru da sklizne sa nosećeg ležaja.

Jedra ove vjetrenjače pravokutnog su oblika i zahvaćaju vjetar velikom površinom, tako da vjetrenjača počinje raditi već pri vjetru od 2 metra u sekundi. Kad se vjetar pojača površina jedra se smanjuje čime se vjetrenjača čuva od havarije u slučaju oluje. Ovo se postiže zahvaljujući tome što svako jedro ima mehanizam za širenje i skupljanje jedra. Jedro ima osovinu koja donjim djelom leži na ležištu smještenom na vrhu donjeg kraka. Gornji dio osovine jedra fiksiran je za veći, donji zupčanik pripadajućeg diferencijala jedra. Na osovinu jedra ugrađena je cijev za namatanje jedra. Na ovu cijev, namotač jedra, namotano je platneno jedro koje se može širiti lijevo i desno pomoću dva držača jedara. Ovi držači klize po gornjem i donjem klizniku jedra. Na lijevom i desnom kraju jedra nalaze se kliznici gravitacionih utega. Gravitacioni utezi pomoću užadi, preko malih remenica, vuku držače jedara prema stranama jedara te tako šire jedra. Na dnu jedra nalazi se kliznik centrifugalnih utega koji se šire prema van kad se brzina rotacije poveća, te preko užeta namotanog na namotač namata jedro na namotač. Ovime se površina jedra može smanjiti za 95 % od maksimalne površine. Ovim je vjetrenjača zaštićena od havarije, pa čitava konstrukcija može biti izrađena manje robusno, što je čini lakšom, jeftinijom i osjetljivijom na lagane povjetarce. Gravitacioni utezi i centrifugalni utezi su povezani zateznim užetom koja drže konstantnu razdaljinu između njih te tako platno jedra ostaje uvijek zategnuto. Regulacija širenja i skupljanja jedra, tj. pri kojoj brzini vjetra će se jedro početi skupljati, obavlja se povećanjem mase na centrifugalnim i gravitacionim utezima Ako želimo da se jedro skuplja pri slabijem vjetru povećamo masu centrifugalnog utega, a smanjimo masu gravitacionog utega. Ako želimo iskoristiti više energije vjetra tj. da se jedra počinju skupljati tek pri jačem vjetru, postupamo obrnuto.

Vjetrousmjerivač treba biti dovoljno velik da pri brzini vjetra od 2 m/s može savladati otpore trenja svih zupčanika i ležajevima diferencijalima i jedrima.

Kratki opis crteža

Crtež br. 1 prikazuje niz položaja jedra u različitim fazama vrtnje rotora za 360 stupnjeva, Prikazane položaje zauzimaju sva tri jedra u različitim trenucima, Iz slike se vidi da jedro kad se nađe sjedne strane osovine rotora ima maksimalnu površinu izloženu vjetru, a kad se rotor zakrene za 180 stupnjeva jedro je minimalnom površinom izloženo sili vjetra.

Na sl. 2a, 2b, i 2c vidi se položaj sva tri jedra i vjetrousmjerivači u odnosu na smjer vjetra, i to u tri različita trenutka vrtnje.

Na sl. 3a i 3b vidi se šematski prikaz vjetrenjače iz tlocrta i perspektive.

Na sl. 4a i 4b vidi se šematski prikaz vjetrenjače s prikazom presjeka diferencijala. Iz crteža se može uočiti povezanost između vjetrousmjerivača, središnjeg diferencijala, diferencijala jedara, te samog jedra. Također se može vidjeti gdje je smješten generator i kako se on pokreće. Na sl. 4b vidi se i presjek reduktora i ležaja na kojima se reduktor okreće.

Na sl. br. 5 vide se detalji jedra. Prikazani su osovina jedra, namotač jedra na kojeg se namata platno jedra, držači platna jedra, samo platno jedra, gornji i donji kliznici držača jedra, kliznici gravitacionih i kliznici centrifugalnih utega, užad za širenje jedara koja ih povezuje s držačima jedra, užad za skupljanje jedara koji se namataju na namotač jedra u suprotnom smjeru od namatanja jedra, zatezna užad koja povezuju gravitacione i centrifugalne utege. Vide se i male remenice preko kojih klizi užad utega.

Detaljan opis najmanje jednog od načina ostvarivanja izuma

Upućujući na sl. 1 i sl. 2a, 2b i 2c može se vidjeti da vjetrenjača s rotirajućim jedrima ima tri jedra koja prilikom rotacije u svakom trenutku zauzimaju optimalni položaj u odnosu na smjer vjetra. Kad se jedro nađe sjedne strane vjetrousmjerivača maksimalnom površinom je izloženo djelovanju vjetra. Vjetar gura jedro, a jedro gura rotor te se on zakreće. Pri tom se zakreće i jedro u svom ležištu, ali u suprotnom smjeru i to za duplo manji kut od zakretanja rotora, Na taj način jedro iskorištava energiju vjetra u tijeku zakretanja rotora za 300 stupnjeva. Samo u 60 stupnjeva pri rotaciji jedro koči zakretanje rotora, i to minimalnom silom pošto je u tom djelu puta postavljeno paralelno u odnosu na vjetar. Ovakvo zakretanje omogućuje mehanizam za zakretanje jedara koji se vidi na sl.4a i 4b. a sastoji se od vjetrousmjerivača (12), koji je preko osovine vjetrousmjerivača (11) spojen sa gornjim zupčanikom središnjeg diferencijala (13), tri diferencijala jedra (8), tri osovine diferencijala (10) koje spajaju bočne zupčanike diferencijale jedra (15) sa bočnim zupčanicima središnjeg diferencijala (14), te osovine jedra (17) koja spaja gornje krakove (6) i donje krakova (5) rotora. Gornji dio osovine jedra (17) spojena je sa donjim zupčanikom diferencijala jedra (16), a donji dio osovine jedra je u ležaju koji se nalazi na vrhu donjeg kraka rotora (5). Ako vjetar promjeni smjer za 90 stupnjeva i vjetrousmjerivač (12) će se zakrenuti za isti kut čime će se zakretanje preko središnjeg diferencijala (9), osovina diferencijala (10), i diferencijala jedara (8) prenijeti na osovinu jedra (17), ali za kut od 45 stupnjeva i to u suprotnom smjeru u svom ležištu. Ovo se postiže time što središnji diferencijal (9) ima prijenosni omjer 1:1, a diferencijali jedra (8) omjer 1:2. Na koju će se stranu jedra (7) i rotor (4) vjetrenjače vrtiti ovisi o montaži. Pri montaži jedno po jedno jedro (7) se fiksiraju u odnosu na vjetrousmjerivač (12). Ako se tada jedra postave tako da se vrte u smjeru kazaljke na satu uvijek će se tako okretati, a ako se postave obrnuto i okretat će se obrnuto. Zakretanje rotora (4) prenosi se na reduktor (3) koji pokreće el. generator (2) ili neki drugi pogonski stroj. Ovaj prijenos energije vrši se pomoću reduktora (3) sa što većim prijenosnim omjerom. Kao reduktor može poslužiti veliki zupčanik, kotač ili remenica, što ovisi i o dimenzijama vjetrenjače. Male vjetrenjače brzo se okreću, a velike sporije, te je kod velikih potrebna i veća redukcija broja okretaja. Reduktor (3) treba biti i dovoljno težak tako da služi i kao zamašnjak, a i da spriječi prevrtanje vjetrenjače kod jačih vjetrova. Jedro (7) je velika platnena površina koje zahvaća vjetar svom visinom i širinom. Pošto snaga vjetra ovisi o trećoj potenciji brzine vjetra, svaki snažniji vjetar bi mogao rastrgati i ovo platno i čitavu vjetrenjači. Da se to ne bi dogodilo na svako jedro je ugrađen mehanizam koji smanjuje površinu jedra što je ilustrirano na sl. 5. čim se poveća brzina rotacije rotora (4). Ovaj mehanizam sastoji se od gravitacionih utega (22) te tanke užadi (27) koje povezuju utege sa držačima platna jedra (19), centrifugalnih utega (25) i užadi (28) koja se namataju na namotač platna jedra (18), i to u suprotnom smjeru od smjeru kojem je namotano samo jedro, tako da se jedro namotava kad se užad (28) odmotava i obrnuto. Zatezna užad (29) povezuje gravitacione utege (22) i centrifugalne utege (25), te tako drži jedro (7) nategnuto, a sva užad prelazi preko malih kolotura (26) koje olakšavaju klizanje užadi. Gornji dio držača jedra (19) klizi po unutrašnjoj strani gornjeg kliznika jedra (20) tako da klizna površina nije izložena kiši i ledu. Donji dio držača jedra (19) klizi po donjem klizniku jedra (23) pomoću prstena koji je pri montaži namješten oko ovog kliznika. Ovaj prsten mora biti širi od kliznika (23) tako da pri pojavi leda ne zapne. Gravitacioni uteg (22) klizi po pripadajućem klizniku (21), a centrifugalni uteg (25) klizi po pripadajućem klizniku (24). Obje vrste utega izrađeni su u obliku prstena koji klize po pripadajućim kliznicima. Njihova širina, također, treba biti veća od širine kliznika, tako da i pri pojavi leda ne zapnu. Masa gravitacionih utega (22) treba biti dovoljno velika da kod slabog vjetra, kad se vjetrenjača sporo okreće, može raširiti jedra (7) i privući centrifugalne utege (25) prema osovini jedra (17). Masa centrifugalnih utega (25) mora biti dovoljno velika da kod povećanja brzine vrtnje ima dovoljno jaku centrifugalnu silu da namota platno jedra (7) na namotači jedra (18), i istovremeno digne gravitacione utege (22) prema gore. Mijenjanjem mase ovih utega moguće je regulirati kod koje brzine vrtnje će se jedra (7) početi skupljati. Ako dimenziramo utege da skupljaju jedro (7) pri sporijoj vrtnji dobit ćemo manje energije, a ako ih dimenzioniramo da skupljaju vjetar tek pri brzom okretanju rotora, može se dogoditi da vjetar ošteti vjetrenjaču.

Način primjene izuma

Na taj način izum vjetrenjače s rotirajućim jedrima omogućuje korištenje čestih, sabih vjetrova i pretvaranje energije vjetra u druge oblike energije.

Slabi vjetrovi od 2 m/s na mnogim lokacijama uz mora, jezera, rijeke te na padinama brda i brežuljaka pušu gotovo stalno, te na taj način i vjetrenjača može raditi većinu vremena.

Zahvaljujući mehanizmu za skupljanje i širenje jedara vjetrenjača je zaštićena od havarije pri olujama. Vjetrenjača je sporohodna tako da nema velike buke. Razina buke jednaka je buci koju stvaraju jedra na brodovima jedrenjacima.

Na osamljenim obiteljskim farmama, vikendicama i sličnim mjestima gdje nema priključka na električnu mrežu moguće je izgraditi ovakvu vjetrenjaču po cijeni manjoj od cijene priključka na el. mrežu.

Kad nema nikakvog vjetra moguće je koristiti energiju akumuliranu u el. akumulatore, ili rezervne izvore energije.

Claims

1. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima sastoji se od nosača na kojem se nalazi generator i diferencijal te rotor vjetrenjače, s tri para krakova, na kojima se nalaze platnena jedra kojima upravlja vjetrousmjerivač koji se nalazi na vrhu rotora te u svakom trenutku postavlja jedra u optimalan položaj prema vjetru, a čitav proces naznačen time, omogućuje mehanizam za upravljanje jedrima koji se sastoji od jednog trostranog središnjeg diferencijala (9) s prijenosnim omjerom 1:1 i tri satelitska diferencijala jedra (8) s prijenosnim omjerom 1:2, te pripadajućih osovina koji povezuju diferencijale međusobno, te s jedrima (7) i vjetrousmjerivačem (12).

2. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1, naznačen time, da navedeni središnji diferencijal s prijenosnim omjerom 1:1 ima četiri ista konusna zupčanika od kojih su tri smještena međusobno pod kut od 120 stupnjeva, i međusobno su odmaknuti, a to su bočni zupčanici središnjeg diferencijala (14), dok je četvrti zupčanik vjetrousmjerivača (13) smješten odozgo, okomito na prva tri s kojima je u kontaktu zupcima, te kad se on zakrene i ostala tri se zakreću za isti kut.

3. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1 i 2, naznačen time, daje navedeni zupčanik vjetrousmjerivača preko osovine vjetrousmjerivača (11) povezan sa navedenim vjetrousmjerivačem (12), tako da se navedeni zupčanik okreće zajedno sa navedenim vjetrousmjerivačem.

4. Vjetrenjača g rotirajućim jedrima prema zahtjevu 2, naznačen time, da su navedeni bočni zupčanici navedenog središnjeg diferencijala, osovinom diferencijala (10) spojeni sa bočnim zupčanicima jedra (15), koji se nalaze u diferencijalu jedra (8), tako da se navedeni bočni zupčanici diferencijala jedra okreću istovremeno sa navedenim bočnim zupčanicima središnjeg diferencijala sl.4a i 4b.

5. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1 i 4, naznačen time, da navedeni diferencijal jedra koji se nalazi na vrhu gornjeg kraka rotora (6), ima dva konusna zupčanika koji su smješteni pod 90 stupnjeva i imaju prijenosni omjer 1:2 s tim što je navedeni bočni zupčanik jedra manji, a donji zupčanik jedra (16) je veći i nalazi se na vrhu osovine jedra (17), tako da se navedena osovina jedra zakreće kad se zakreću navedeni zupčanici jedra.

6. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1 i 5, naznačen time, da se navedena jedra sl. 5. sastoje od navedene osovine jedra koja je gornjim krajem utaknuta i čvrsto spojena sa navedenim donjim zupčanikom jedra, a donjim krajem je utaknuta u ležaj koji se nalazi na vrhu donjeg kraka rotora (5).

7. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1 i 5, naznačen time, da navedena osovina pri vrhu, a ispod navedenog gornjeg kraka rotora ima, pod 90 stupnjeva postavljen gornji kliznik držača jedra (20), koji je s navedenom osovinom jedra spojeno točno na polovini svoje dužine.

8. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 7, naznačen time, da navedeni gornji kliznik držača jedra (20), s donje strane ima utor kroz koji klizi vrh držača jedra (19) tako da u utor ne može ući voda koja bi se zimi mogla smrznuti.

9. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 5, naznačen time, da navedena osovina jedra, pri dnu ima, pod kutom od 90 stupnjeva postavljen kliznik centrifugalnih utega (24), a koji je točno na svojoj polovici dužine spojen s navedenom osovinom jedra.

10. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 7 i 9, naznačen time, da se navedeni gornji kliznik držača jedra nalazi točno, tlocrtno, iznad navedenih kliznika centrifugalnog utega, a oba navedena kliznika su jednake dužine.

11. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 7 i 9, naznačen time, da se navedeni gornji kliznik držača jedra i navedeni kliznik centrifugalnog utega, krajevima međusobno spojeni s kliznicima gravitacionih utega (21) tako da zajedno čine četverokut.

12. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 5, 7 i 9, naznačen time, da je navedena osovina jedra nataknuta na širu cijev koja služi kao namotač jedra (18), na koje se namata platno jedra (7), s tim što je taj namotač jedra smješten između navedenog kliznika centrifugalnih utega i navedenog gornjeg kliznika držača jedra.

13. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 9, 11 i 12, naznačen time, da navedeni kliznik gravitacionih utega, pri dnu, a iznad navedenog kliznika centrifugalnih utega., ima postavljen donji kliznik držača jedra (23), koji u sredini svoje dužine ima prsten kroz koji slobodno prolazi navedena osovina jedra i navedeni namotač jedra,

14. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 7, 12 i 13.. naznačen time, da navedeni gornji kliznik držača jedra i navedeni donji kliznik držača jedra služe kao kliznici po kojima klizi držač jedra (19), i rasteže navedeno platno jedra (7), s tim što navedeni držač jedra s gornje strane ima proširenje sl. 5. koje klizi po unutrašnjoj strani utora navedenog gornjeg kliznika držača jedra, a s donje strane držača jedra nalazi se prsten koji obuhvaća navedeni donji kliznik držača jedra i klizi po njemu.

15. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 11, naznačen time, da navedeni kliznici gravitacionih utega prolaze kroz debele šire prstenove koji služe kao gravitacioni utezi (22).

16. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 9, 11 i 13, naznačen time, da se navedeni kliznici gravitacionih utega (21) pri vrhu, te iznad navedenog donjeg kliznika držača jedra i iznad navedenog kliznika centrifugalnog utega tj. na tri mjesta imaju postavljene male koloture (26).

17. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtijeva 15 i 16, naznačen time, da navedeni gravitacioni utezi natežu dva gravitaciona užeta (27), koji preko navedenih kolotura natežu navedene držače jedra prema stranama jedra, te tako šire navedeno jedro.

18. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 9, naznačen time, da navedeni kliznik centrifugalnih utega ima nataknute prstenove veće mase koji služe kao centrifugalni utezi (25) i kod okretanja vjetrenjače, zahvaljujući centrifugalnoj sili kližu prema van.

19. Vjetrenjača s rotirajiućim jedrima prema zahtjevu 12 i 18, naznačena time, da su navedeni centrifugalni utezi, preko užeta centrifugalnog utega (28) povezani sa navedenim namotačem jedra, tako da se navedeno uže odmotava sa navedenog namotača, a namotač se time okreće i na sebe namotava navedeno platno jedra.

20. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 12., 15, 16 i 18, naznačen time. da su navedeni centrifugalni utezi i navedeni gravitacioni utezi povezani pomoću zateznog užeta (29) koje klizi preko navedenih malih kolotura i održava stalnu udaljenost između navedenih gravitacionih utega i navedenih centrifugalnih utega, te tako drže navedeno jedro nategnuto.

21. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1, naznačen time, da je navedeni središnji diferencijal smješten na vrhu rotora (4).

22. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtijeva 21, naznačen time, da navedeni rotor, na vrhu, bočno pod 90 stupnjeva, ima postavljena tri gornja kraka rotora (6) koji su međusobno postavljeni pod kutem od 120 stupnjeva.

23. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 1 i 22, naznačen time, da navedena tri gornja kraka rotora na svom drugom kraju imaju postavljene navedene diferencijale jedra.

24. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 6 i 21, naznačen time, da navedeni rotor na dnu, bočno pod 90 stupnjeva., ima postavljena tri donja kraka rotora (5) koji su međusobno postavljeni pod kutem od 120 stupnjeva, i koji na svom drugom kraju imaju postavljene ležajeve kroz koje prolazi donji dio navedene osovine jedra.

25. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtijeva 21, naznačen time, daje navedeni rotor smješten na centar vodoravno postavljenog točka koji služi kao reduktor (3), s tim da navedeni reduktor na obodu ima proširenje u obliku bočno položenog slova T kao što je ilustrirano na sl. 4b.

26. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 25, naznačen time, daje navedeni reduktor s obodom proširenim u obliku bočno položenog slova T kao što je ilustrirano na sl. 4b, s gornje strane oboda ima urezane zupčanike, a s donje strane je ravan.

27. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 25, naznačen time, daje navedeni reduktor položen na noseće ležajeve (30).

28. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 25 i 27, naznačen time, da je navedeni reduktor s unutrašnje strane oboda drže bočni unutrašnji ležaj (31) koji onemogućuju navedeni reduktor da sklizne s navedenih nosećih ležaja.

29. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 25 i 27, naznačena time, da je navedeni reduktor s vanjske strane oboda drže bočni vanjski ležaj (32) koji onemogućuju navedeni reduktor da sklizne sa navedenih nosećih ležaja.

30. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 27, 28 i 29, naznačen time, da su navedeni noseći ležajevi, navedeni unutrašnji bočni ležajevi i navedeni vanjski bočni ležajevi s malim osovinama smješteni na vrhu nosača vjetrenjače (1), s tim što čitav navedeni reduktor ima najmanje 6 ovakvih nosača 8 navedenim ležajevima.

31. Vjetrenjača s rotirajućim jedrima prema zahtjevu 26 i 30, naznačen time, da je na navedeni nosač pričvršćen generator koji se pokreće preko zupčanika koji se nalaze s gornje strane navedenog reduktora.